EtnoSuveniri

Humanitarno udruženje žena Duga

  • Povećaj veličinu teksta
  • Podrazumevana veličina teksta
  • Smanji veličinu teksta
Home O nama

O nama

El. pošta Štampa PDF

Istorija, Duga danas
Misija
Vizija
Kako se finansiramo
Upravljanje Dugom

Pojavila se na sivom ratnom nebu 1992. godine. Boje humanosti i dobrote dale su joj žene humanitarke Banja Luke.
U najtežim ratnim danima, u vrijeme egzodusa srpskog naroda iz Slovenije, Hrvatske i centralne Bosne od 1990. godine kada pa sve do 1995. godine, ispod nje su prolazile kolone izbeglica. Na stotine hiljada prognanika u Banjoj Luci su potražile utočište.
Svoj zavičaj ponijeli su u jednom zavežljaju. Svjesni da su njihova vjekovna ognjišta popaljena, a njihovi najmiliji sinovi, muževi pobijeni, zarobljeni. Dočekala ih je „Duga“, topli dodir, krov, utočište, lijepa reč. Dala im je hranu, odjeću, ogrijev, lijek. Izvela ih je iz ratnih trauma, dala im utjehu i nadu. Žene „Duge“ obilazile su ranjenike u bolnicama, stradalnike na izbjegličkim punktovima, porodice poginulih boraca, djecu bez oba roditelja, samohrane majke. Pomoć je izostala zbog sankcija i medijske izolacije i satanizacije srpske strane u ratu. Morala se snaći kako je znala i umela, oslanjajući se na pomoć građana i njihove zalihe.
Duga je pod svojim svodom okupila dobre ljude, darodavce, patriote, predane entuzijaste, volontere, donatore i one malobrojne humaniste iz inostranstva koje je vodila humanost prije svega.
Pomagali su „Dugu“, „Duga“ je pomagala ljude svih nacija i vjera i one malobrojne Banjalučane nesrpske nacionalnosti koji su i pored svih poteškoća ostali živjeti u svom gradu, dok su njihovi najmiliji i sami postali izbjeglice i rasuli se širom svijeta.
Okupila je stručnjake – ljekare, psihologe, socijalne radnike da posavjetuju i ohrabre svoje štićenike. Pružila im je utjehu za izgubljenim ognjištem, ćutala pred jaukom majke za izgubljenim sinom, odnijela prve darove djeci bez roditelja, tražila izgubljene članove porodica, spajala braću i sestre.
Prva je otišla na izbjegličke punktove, raspršila čamotinju, prekinula duboku ćutnju, zaposlila prazne ruke. Ženama je donela vunu, igle.
Svojom energijom podigla im je glavu, vezene šare poput starih prijatelja razigrale su se na vunenim priglavcima, naprtnjačama, torbicama. Žene su radile ono što su znale, prepoznale su se, to je bio njihov način izražavanja, osećale su se sigurnije. „Duga“ nije ni slutila kako je bio veliki taj njen korak jer tako se rodila Radionica „Duga“. Od izbegličkog punkta i beznađa do radionice i radne rehabilitacije. Sasvim spontano, duboko human čin pretočen je, uz pomoć stručnog tima „Duge“, u program na najvišem nivou.
Otvorila je tako „Duga“ bogatu riznicu starih zanata. U ručnim radovima tkalja, prelja i vezilja u svojoj radionici utkala je „Duga“ sjećanje na pretke i vjeru u budućnost. Tako je pomagala svojim štićenicama da rade, pomažu sebi i pomognu drugima. Da ojačaju psihu, zdravlje, ekonomski podrže svoju porodicu.
Vraćala im je dostojanstvo i samopoštovanje. Osvojila je „Duga“ nova znanja i vještine. Upisala je na tečajeve stotine novih članica, devojaka i mladih žena.
Prva je u Banjoj Luci „Duga“ zakoračila u prostor civilnih inicijativa. Slijedili su seminari i edukacija članica humanitarki sa željom da što bolje udovolje zahtjevima društva u tranziciji i obezbjedi pomoć za svoje korisnice. Mnoge korisnice, obrazovane žene svih stručnih profila, postale su pomagačice, terapeutkinje, odnosno članice.
„Duga“ je od 1992. godine djelovala kao neformalna grupa građana. Registrovana 1995. godine „Duga“ je prva nevladina organizacija u RS koja je promovisala radnu rehabilitaciju i psiho-socijalni program u poslijeratnim uslovima. Više od stotinu hiljada lica dobilo je jednokratne usluge „Duge“, a na desetine hiljada žena i djece su bili korisnici „Duge“.
Radni sati ljekara, psihijatra, socijalnog radnika, usluge, kontakti, seminari, radionice – mjere se brojkom od nekoliko stotina hiljada sati dobrovoljnog humanitarnog rada članica, punog požrtvovanja i odgovornosti. Tako već šesnaest godina.
Svaka od žena dala je njenom spektru svoju boju, otkrila joj svoj identitet. Samo takva „Duga“ puna duše može u svoje okrilje uvesti rukopis mladosti i novih ideja. Oslonjen na tradiciju i znanje prošlosti taj rukopis „Dugi“ već ispisuje sasvim novu i sigurniju budućnost.
Poput one na nebu koja spaja dva kraja, banjalučka „Duga“ spaja ljude i svjetove.

Misija:  podizanje kvaliteta života porodice i pojedinca, odnosno jačanje samopouzdanja i ekonomskog osnaživanja žene i omladine.  

Vizija: povezivanje mladosti i iskustva tradicionalnog i savremenog, očuvanja kulturnog identiteta kao temelja zdrave porodice u savremenim uslovima života.

Finansiranje Duge
Duga se finansira iz tri izvora:

  • prodaje ručnih radova,
  • iz sredstava budžeta Grada,
  • kroz projekte

Značajniji projekti, odnosno značajniju finansijsku podršku “Duga” je imala od naših dugogodišnjih donatora, prijatelja iz Holandije, “Soroptimist Rosendal  udruženja žena”. Oni su nam dali sredstva u svrhu razvoja “Duge”, jačanja njenih kapaciteta  i dizajniranja novih proizvoda;  zatim Women,s   Shelters iz Minhena, UNHCR,WFP, ODA, IOCC,USAID,Friedrich Ebert Stiftung, Malteser HilfIsdients,IOCC-a;


Upravljanje Dugom
“Duga” ima svoj Statut, Skušptinu udruženja koja broji 15 članova, Upravni odbor 7 članova, Nadzorni odbor 3 člana, predsjednica Upravnog odbora koja je istovremeno  i predsjednica Udruženja.
“Duga”, također ima stručni tim koji čine: predsjednica udruženja,sekretarica, voditeljica programa radne rehabilitacije, socijalna radnica,etnolog.
ŠEMA

sema

 

 

 

 

 

 

 

Završni godišnji izvještaj za 2008. (skinite dokument u .pdf-u veličina 2 MB)

 



Web Shop


Lista Svih Proizvoda


Napredna pretraga
Korpa
Vaša Korpa je trenutno prazna.

...nešto o nama

U etno radionici se izrađuju ekskluzivni i moderni odjevni predmeti kao i suveniri uz stručnu pomoć etnologa, dizajnera i umjetnika.
Prodajom ovih proizvoda žene koje rade u radionici obezbjeđuju ekonomsku pomoć sebi i svojoj porodici. Korisnici Duginih programa su ženekoje spadaju u socijalno i ekonomsko ugroženu kategoriju stanovništva, žene samohrane majke, djeca bez jednog ili oba roditelja, te stara i bolesna lica.
Duga se finansira putem donatorskih prihoda, projekata i djelimično samofinansiranjem.